Opći podaci doline Neretve

Neretva je najduža i vodom najbogatija pritoka Jadranskog mora. Izvire na 1.227 m nadmorske visine,pod vrhom Grdelj, koji pripada ograncima planine Lebršnik. Dužina toka iznosi 230 km.U svom gornjem toku Neretva protiče kroz dolinu, koja se pruža paralelno sa  planinskim masivima i ne presjeca ih.

Takve doline zovu se uzdužne. Izvorišna dionica doline Neretve duboka je do oko 600 m i svom gornjem dijelu se zove Borača u donjem dijelu (oko ušća Rame) ima naziv Župa.Do ušća Rame  Neretva teče prema sjeverozapadu,a kad primi ovu pritoku,naglo skreće ka jugu.Odatle njena dolina presjeca planinske vijence pod pravim ili oštrim uglom.Takve doline zovu se poprečne.Ovaj dio Neretve  odlikuje se kanjonskim stijenama visine 800 do 1.200 m.Na tim stranama  nema gotovo nikakve vegetacije, građene se od naslaga krečnjaka,koje su,po procjeni geologa, starije od 175 miliona godina.Na području Borača  pad Neretve je vrlo velik,a dolina uska. U Župi je pad znatno manji,a dolina šira. U kanjonu Neretva je vrlo brza,sa slapovima i manjim vodopadima. Neretva ima sva karakteristična svojstva planinske rijeke sa relativno velikim padom i jakom mehaničkom snagom.

Napuštajući kanjon, ulazi u Mostarsko polje,a zatim.pošto napusti klisuru, ulazi u svoj donji tok,koji počinje nizvodno od Čapljine. Dalje se dolina Neretve širi i odlikuje širokim poplavnim pojasom uz korito rijeke.Širina rijeke u donjem toku se povećava i iznosi od 100 do 150 m, dok je dubina najčešće preko 1 m, a u nekim virovima i do 20 m.Neretva godišnje unosi u more nešto manje od 9 milijardi m (kubih) pri maksimalnoj ispunjenosti vodom.

Srednji tok Neretve danas  je značajno izmjenjen u odnosu na stanje prije 1953. godine.tada je na Neretvi,5 km iznad Jablanice,podignuta lučna brana visine 80 m i na taj način je rijeka,uzvodno do Konjica,pretvorena u akumulaciono jezero.Zapremina jablaničke hidroakumulacije je oko 290 hm(kubnih) pri maksimalnoj ispunjenosti vodom. Maksimalna dužina jezera  je 30 km, a površina  oko 1.440 ha.Najveća dubina je 80 m, a oscilacije vodostaja  se kreću i do 55 m.

Od 1981. do 1987. godine na Neretvi su podignute još tri brane i formirana akumulaciona jezera.

Rijeka Neretva teče kotlinom, koju sa sjevera okružuju planine Bitovinja (1700 m n.v.) i   Vranica (2112 m n.v.).Južnu stranu ograničavaju planine Prenj (2103 m n.v.) i Čvrsnica (2226 m n.v.), dok je na zapadu planina Bjelašnica (2062 m n.v.). ova rijeka je svoje korito  usjekla u zoni visokog krša,a djelimično i u zoni mezozojskih krečnjaka. U ovom dijelu  se susreću uticaji Mediterana sa jugoistoka i kontinenta sa sjeveroistoka.Kod mjesta Ostrožac Neretva napušta tercijernu zonu i zalazi u zonu škriljaca do ušća rijeke Rame. Na to dijelu se pojavljuje poznati eruptivni jablanički gabro( vrsta granitne stijene).Odatle počinje suženi dio kanjona Neretve i pruža se nizvodno do ispod grada Jablanice.Od Jablanice nizvodno korito je usječeno u fluviglacijalnom nanosu,najčešće cementiranom konglomeratu. Obale su najčešće strme i nepristupačne.Važno je naglasiti značajno učešće krečnjaka u gradnji ovog slivnog područja, što,najvećim dijelom,određuje elemente općeg režima Neretve.

Glavne pritoke Neretve sa njene desne strane su Lađanica, Rakitnica, Šištica,Rama, Doljanka, Diva Grabovica, Drežanjka, Radobolja i Trebižat, a sa lijeve strane Idbar, Glogošnica, Buna, Bregava i Krupa.

panerai replica ukrolex replica salecartier replica